Aleksandar Sekulović snimatelj

1. Početna
2. Snimatelji
3. Aleksandar Sekulović

Datum i mjesto rođenja: 25. rujna 1918., Herceg-Novi, Crna Gora

Datum i mjesto smrti: 28. kolovoza 1974., Beograd, Srbija

Srpski snimatelj koji je za partizansku vojsku snimao ratne reportaže, nakon čega je bio asistent Žoržu Skriginu kod snimanja filma Slavica (Vjekoslav Afrić, 1947). Samostalno prvi igrani film snima 1948. godine Besmrtna mladost (Vojislav Nanović). Snimio je dvadeset igranih filmova i oko tridesetak kratkometražnih, poglavito namjenskih. Surađuje i u koprodukcijama, a za umjetnički rad nagrađen je nizom nagrada, od čega s četiri Zlatne arene na pulskom festivalu (za filmove Vladimira Pogačića: Veliki i mali, 1956., Subotom uveče, 1957 i Sam, 1959., te za Wajdin film Sibirska ledi Magbet, 1962.) Za hrvatsku kinematografiju snimio je filmove redatelja Pogačića Anikina vremena (1954), Veliki i mali (1956), zapažen je po iznimnoj fotografiji koja je znatno pridonijela stvaranju ugođaja, zatim Subotom uveče (1957), te Sam(1959) koji je snimljen u tehnici totalscope-a, jednoj od varijanti poznatijega cinemascopea. U sva četiri filma Sekulović nastoji snimateljskim izražajnim sredstvima udahnuti osobni pečat, poštujući pri tom maksimalno redateljske zahtjeve. U filmu Kozara (Veljko Bulajić, 1962) razvija iskustvo iz filma Sam, izvanredno se snalazeći u žanru ratnog spektakla, izbjegavajući nemotivirane snimateljske bravuroznosti. Škubonjinim Nizvodno od sunca (1969) dokazuje da odlično vlada snimanjem u boji.